Inicijalna javna ponuda

Inicijalna javna ponuda

Na10. svibnja Uber, najveća svjetska tvrtka za prijevoz, uvrštena je na burzu u New Yorku—i odmah propala.

Kad je The Economist izašao u tisak, trgovalo se po 41,29 USD, 8% ispod cijene na kotaciji. Prvog dana trgovanja ulagači su izgubili oko 650 milijuna USD. Neki su to nazvali najgorom inicijalnom javnom ponudom (IPO) ikad. Ali moglo bi potaknuti nova razmišljanja o tome kako bi brzorastući startupi trebali izaći na berzu. Čak i dok se trgovalo prvim Uberovim dionicama, jedna takva inovacija dobila je zeleno svjetlo iz

Securities and Exchange Commission (SEC), glavni američki financijski regulator.

Dugoročna burza dionica (LTSE) ima sjedište u San Franciscu i iza nje stoje svjetla iz Silicijske doline,uključujući Marca Andreessena, Reida Hoffmana i Petera Thiela.Animirani su slabostima konvencionalnih razmjena kada su u pitanju startupi.

Stvari kao što su tromjesečni rezultati, short-selleri i visokofrekventno trgovanje odvlače pažnju od izgradnje poslovanja na duži rok, kaže Eric Ries, šef LTSE-a i autor knjige "The Lean Startup".

Takva ometanja nisu sva nepoželjna. Javna tržišta mogu donijeti disciplinu startupima kojima se loše upravlja. Prodavači na kratak iznos pomažu održati tvrtke poštenima. Vjerojatno im ne bi trebalo dugo da nanjuše prijevaru u Theranosu, na primjer, da je tvrtka za testiranje krvi javna.

Ipak, podupiratelji LTSE-a su na tragu nečega. Startupi ostaju privatni što je dulje moguće i dodjeljivanje dionica koje daju veća glasačka prava njihovim osnivačima kada konačno izađu na burzu. S druge strane, veliki privatni investitori, uključujući državna bogatstva i hedge fondove, upumpali su milijarde u "jednoroge" (privatne tvrtke procijenjene na više od milijardu dolara), zarobivši većinu vrijednosti koju stvaraju i ostavljajući malo ulagačima na javnim tržištima.